Minggu, 26 Mei 2013

Governu Gasta Duni Osan Latuir Dalan



Kuaze lor-loron, semana, fulan to’o tinan, servisu governu nian semore hetan nota negativu barak, iha sosiedade sivíl, komunidade no mós partidus polítikus nia matan.
Tantu implementasaun programa no mós ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) ne’ebé tinan-tinan reprezentante povu sira aprova iha uma fukun Parlamentu.
Maibé ironia liu mak, krítikas ne’e la’os deit husi sosiedade sivíl, igreja no mós polítiku na’in sira, maibé krítika sira ne’e mós mai husi governu rasik.
Hanesan Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé lidera governu ida ne’e rekese katak, durante governu anterior Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) to’o V Governu ida ne’e, (Governu Koligasaun-GK), osan barak mak sai mohu naben deit, tanba governu gasta la tuir nia dalan.
“Bainhira halo analítiku ba konstrusaun estadu, bele hateten katak tinan sanulu resin ida ona Timor ukun-an, buat balu halo ho diak maibé buat balun sei falla”, hateten Xefi Governu Kay Rala Xanana Gusmão, iha Centro Convenções Dili, Sábadu (25/5) bainhira Sosializa Programa Poder Lol ba povu distritu Dili.
Xanana afirma katak, aban no ba futuru presiza haree prátikas iha administrasaun no jestaun.
“Maibé mós ita tenki rekese katak, osan barak mak ita fakar deit, tanba ne’e mak ohin ba aban no ba futuru, presiza ita haree ita nia mal prátikas iha administrasaun no jestaun, tanba ita monta tiha ona sistema kontrolu ida ne’ebé mak seidauk efetivu,” dehan Xanana Gusmão.
Xanana hatutan katak, karakter bo’ot teb-tebes husi Timoroan mak reve nia asaun, reve nia hahalok hodi koriji sala sira ne’ebé mak nia komete tiha ona.
Tenki  halo mós analizi krítiku ida katak, osan balun  gasta ho diak, maibé osan balun  lalika kestiona no lalika husu tanba sa, ne’e hanesan nesesidade bo’ot ida atu responde ekilivriu iha ita nia sosiedade, tenik Xanana.
Tanba ne’e xefe do governu ne’e husu ba responsavel governu ne’ebe kaer osan estadu nian, ho programa estadu nian atu komesa hadia-an ona.
Xanana haktuir katak, koalia konaba munipiu, atu halo mudansa ba kampo korupsaun husi nivel sentral to’o nivel lol.
Ida ne’e Tuir Xanana katak, importante tebes ba governu, tanba governu no estadu hakarak tilun labele manas tan, bainhira tu’un to’o iha baze.
“Risku bo’ot iha ita nia Timor laran tomak mak ita iha osan, fator ida ne’ebé fo vantajen ba ita atu hala’o didiak ita nia planeamentu no ita nia prosesu dezenvolvimentu. Ida ne’e risku bo’ot tebes, tanba ita bele ba hotu hemu tasi bem,”Tenik Xanana.
Ho ida ne’e Xefi Governu ne’e mós husu ba membru do governu sira hotu atu kumpri didiak sistema ne’ebé hala’o tiha ona.
“Hau husu ba imi hotu, tanba ho ita nia falta de profissionalismu ho ita nia kultura rutina kompetismu, ita hetan deit munpiu in-efisiensia, in-efikasia nomós jestaun mal administrasasun,”afirma Xanana.
Xanana salient katak, setor privadu tenki hakbi’it-an iha jestaun, labele manan tiha osan oituan kobre ba projetu sira ne’ebé la’o ladun diak, la’o  ba mai ona ho kareta ne’ebé mesak diak deit, hodi depende fali ba projetu foun.
Nasaun ida ne’e sei presiza atu dezenvolve iha setor hot-hotu, no presiza muda ema hotu nia mentalidade. Tanba ne’e setor privadu tenki kreativu atu oinsa mak bele reinveste, Xanana deklara.
Xanan hakleana, labele hanoin katak, koalia ona ohin aban munipiu atu mai ona, maibé ema hotu tenki esforsu-an ona hodi hatudu imi nia kbi’it.
Tanba poder lol ne’e laos atu monta tan estrutura bo’ot ida, hodi depois sai teju bo’ot ida ba orsamentu do estadu, la’os ida ne’e”, Xanana afirma hikas.JNDiario

Tidak ada komentar: